Tema diplomskog rada je Predsjednički sustav u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD). Predsjednik republike postaje državnim poglavarom izborom, a monarh rođenjem. Ovlasti šefa države uvelike ovisi o ustavnim odredbama, ali i o samoj ličnosti nositelja funkcije. Predsjedniku SAD-a Ustavom je povjerena izvršna vlast, vrhovno zapovjedništvo oružanih snaga, položaj državnog poglavara te vođenje vanjske politike. Predsjednik djeluje unutar složenog sustava institucija čiji je cilj podvrgnuti nadzoru obavljanje izvršne vlasti. Američki model prepoznaje se po tome što parlament ne može biti suveren ili najviši u bilo kojem smislu te riječi, jer njegovo zakonodavstvo treba biti u suglasnosti s višim pravom, posebno s Ustavom. Predsjednik SAD-a po Ustavu nema pravo na zakonodavne inicijative, jer prijedlozi zakona moraju poteći iz Kongresa. On, međutim, zakonodavnu inicijativu ostvaruje preko svojih zastupnika i senatora i time signifikantno utječe na zakonodavnu djelatnost Kongresa. Po Ustavu, najznačajnije sredstvo predsjednika sudjelovanja u zakonodavstvu jest njegovo pravo suspenzivnog veta.