Današnja povezanost sa ostatkom svijeta nosi nove mogućnosti i napredovanja, ali i rizike. Trebaju se postaviti sigurnosni protokoli kojim će se zaštititi pristup takvim sustavima kojim se vrši pohrana podataka u bazu, analiza, uspoređivanje i daljnja distribucija. U suvremenom svijetu osobnost i privatnost su sve tom smislu ključna je identifikacija osobe. Biometrijski parametri su one individualne osobine koje nas definiraju i čine različitima od drugih, teško ih je kopirati i krivotvoriti te upravo to predstavlja najveću prednost biometrijskih metoda identifikacije. Pravo na privatnost je elementarno čovjekovo pravo i djeluje erga omnes. Ima vertikalan odnos prema državnim organima, a horizontalan prema trećim osobama, ali nije neograničeno. Koristeći internet nismo ni svjesni koliko informacija ostavljamo o sebi kao osobi. Opća uredba o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnim podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka predstavlja bitan napredak zaštite osobnih podataka i ona osigurava jednoobraznu primjenu i postupanje nadzornih tijela za zaštitu osobnih podataka. Hrvatska kao članica Europske unije je obvezna uskladiti svoje zakonodavstvo sa ovom Uredbom. Nova Uredba dopunjuje definiciju osobnog podatka, govorimo o privoli osobe na korištenje njenih osobnih podataka. Spominje se načelo prava na brisanje i pseudonimizacija. Pojedincima se želi omogućiti više kontrole nad korištenjem njihovih osobnih podataka. Središnja točka novog pravnog okvira su službenici za zaštitu osobnih podataka. U Uredbi se objašnjavaju eksplicitno kršenja i postavlja se gornja granica i kriteriji za određivanje povezanih upravnih novčanih kazni. Spominjemo Krovni sporazum o zaštiti podataka između EU i SAD kojim se uspostavlja sveobuhvatan okvir za zaštitu podataka u aktivnostima kaznenopravnih tijela. Pojašnjava se i značenje GDPR-a za Sjedinjene Američke države, te primjenjuje li se GDPR na državljane EU koji žive u SAD ?