Antonela Bušić U ovom se radu analizira podjela društva u okviru ostalih statusnih promjena. Sama mogućnost promjenjivosti, koja je dana dioničarima u njihovu djelovanju uvođenjem podjele društva, dovela je zakonodavca do obveze stvaranja i propisivanja uvjeta pod kojima isti mogu djelovati, a da njihovo djelovanje, organizacija i poslovanje budu u skladu s pozitivnim pravnim pravilima i potrebama aktualnog tržišta.
Mila Ana Krndelj Cilj rada je iznijeti trenutnu regulativu poreza na dobit u Republici Hrvatskoj uz komparativni prikaz razvoja sustava poreza na dobit od osamostaljenja RH do danas. U uvodnom dijelu rada definiran je porez na dobit, njegov povijesni razvoj i razlozi za oporezivanje. Potom su opširnije razrađena četiri temeljna elementa poreza na dobit: obveznici poreza na dobit, porezna osnovica, stopa poreza na dobit te porezna oslobođenja, olakšice i poticaji. U tablicama je prikazana izmjena stope...
Marina Čizmić Porezi su prisilna davanja koja građani plaćaju državi ne dobivajući protunaknadu. Porez na
promet porezni je oblik čiju osnovicu oporezivanja čini vrijednost ili količina dobara i usluga
namijenjenih brojnoj potrošnji. Porez na promet svrstava se u posred ne (neizravne) poreze.
Porez na dodanu vrijednost je jedan od oblika poreza na promet. To je porez kojim se oporezuje
dodana vrijednost ostvarena u svakom oporezovanom stadiju predmeta. U RH se primjenjuje od
1998.Značajan je...
Sara Šegota Porez na dohodak u Republici Hrvatskoj se utvrđuje i plaća prema odredbama Zakona o porezu na dohodak. Isti se smatra važnim instrumentom politike raspodjele i rasta bogatstva u cijelom svijetu. Porezni obveznik je fizička osoba koja ostvaruje dohodak. Javlja se u vrijeme industrijalizacije, odnosno krajem 18. stoljeća u Engleskoj. U to se vrijeme smatralo da dohodak otvara mogućnost uvođenja dohotka kao novog predmeta oporezivanja. Porez na dohodak u Hrvatskoj kreće od promjena u...