U ovom završnom radu pod nazivom „Birokracija kao problem“ pričat ćemo o birokraciji općenito odnosno, polazimo od samih početaka uporabe riječi birokracija i povijesnih događanja u skladu s njom. Detaljnije kroz rad upoznajemo se sa mišljenjima i kritikama Hegela i Marxa o birokraciji te sa birokratskim tipom upravljanja u smislu organizacije i osobnog položaja službenika u takvim istim organizacijama. Prikazala sam odnos političkih i upravnih organizacija te koji problemi se javljaju unutar istih i unutar birokracije općenito. Spominjemo organizacije kao socijalne strukture te njihove podjele na mehaničke, organske i birokratske forme. Obrađuje se detaljnije Weberov pojam birokracije te pojam organizacijske kulture u javnoj upravi. Prikazuje se i vlast kroz „organizaciju„ u smislu postojanja pozitivno i negativno privilegiranih grupa ljudi u kojem spominjemo i karizmatsku vlast, no taj pojam obrađujemo nešto kasnije kroz rad. Podrobnije se prikazuje utjecaj kršćanskih vrijednosti na oblikovanje etike u javnoj upravi kroz suvremene društvene tijekove tj. kroz povezanost Crkve sa europskom civilizacijom te u kojem smislu prožima europsko naslijeđe i na koji način ujedno utječe na upravu. Ističe se da nije poželjno odvajati Crkvu od države te da je takva ideja najčešće motivirana neprijateljstvom spram vjere. Na kraju svog završnog rada sam prikazala i pobliže predočila ideju karizme i karizmatskih ličnosti, odnosno što predstavlja pojam karizmatika i kakav utjecaj takva pojava ima na ljude u društvu, ali i kakav su utjecaj takve osobe imale na povijest. Ključno je spomenuti karizmu političkih vođa poput Hitlera, Staljina, Tita, Mussolinija, Pol Pota i dr. Kroz ovo poglavlje predočila sam kako karizmatska vlast u nekim slučajevima može biti i pozitivna unatoč tome što ona ipak nosi negativnu konotaciju s obzirom koliko ljudi je stradalo pod režimima tih istih karizmatika.